Žrnovnica (Žrnovnica)
Žrnovnica je naselje koje se nalazi istočno/sjeveroistočno od centra Splita. Nalazi se u sastavu Grada Splita.
Nalazi se u prolazu podno Mosora, s njegove južne strane i sa zapadne/sjeverne strane brda Peruna, uz istoimenu rijeku.
Zapisi kroničara iz slavne republike Poljičke govore kako je rimski imperator Dioklecijan oko 243. – 316. po Kristu - imao lovačku kuću na Gračiću, da je oko Crpala kopana sadra kao vezni materijal za gradnju carske palače u Splitu. Ime Žrnovnica spominje se prvi put 1080. godine.
U 15. stoljeću Žrnovnica je još bila skupina sela. Prvi osmanski napad na Žrnovnicu zbio se 1472., desetak godina nakon osvajanja Bosne.
Žrnovačka crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije izgrađena je 1725. godine.
Žrnovnica je 1910. godine dobila prvi poštanski ured, prvo je bio na Vilaru u Pivinoj kući, a poslije, od 1923. u kući "bratovštine", na mjestu današnjeg vatrogasnog doma.
Pojava prvog bicikla u mjestu je bila je prava senzacija, a bilo je to nešto prije početka Prvog svjetskog rata.
Svaki je komšiluk imao svoga bricu koji je radio subotom popodne, nedjeljom ujutro i uoči blagdana. Naplaćivanje je bilo simbolično tj. reklo bi se: "ti mene obrij svaku nediju i ostriži tri puta na godinu, a ja ću tebi dva dana kopat." Inače, prva žrnovačka brijačnica nalazila se pored današnjeg spomenika, u centru Žrnovnice.
Žrnovnica, prodajom Dalmacije 18. svibnja 1941.godine, postaje sastavni dio Italije.
Makadamska cesta od Strožanca prema Žrnovnici puštena je u promet 1901. godine. Prvi asfalt u Žrnovnici postavljen je 1961. godine na dionici do Doma i do Korešnice. 70-tih godina asfaltirani su svi seoski putovi do Privora i Amižića u ukupnoj dužini preko 15 kilometara.
Nalazi se u prolazu podno Mosora, s njegove južne strane i sa zapadne/sjeverne strane brda Peruna, uz istoimenu rijeku.
Zapisi kroničara iz slavne republike Poljičke govore kako je rimski imperator Dioklecijan oko 243. – 316. po Kristu - imao lovačku kuću na Gračiću, da je oko Crpala kopana sadra kao vezni materijal za gradnju carske palače u Splitu. Ime Žrnovnica spominje se prvi put 1080. godine.
U 15. stoljeću Žrnovnica je još bila skupina sela. Prvi osmanski napad na Žrnovnicu zbio se 1472., desetak godina nakon osvajanja Bosne.
Žrnovačka crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije izgrađena je 1725. godine.
Žrnovnica je 1910. godine dobila prvi poštanski ured, prvo je bio na Vilaru u Pivinoj kući, a poslije, od 1923. u kući "bratovštine", na mjestu današnjeg vatrogasnog doma.
Pojava prvog bicikla u mjestu je bila je prava senzacija, a bilo je to nešto prije početka Prvog svjetskog rata.
Svaki je komšiluk imao svoga bricu koji je radio subotom popodne, nedjeljom ujutro i uoči blagdana. Naplaćivanje je bilo simbolično tj. reklo bi se: "ti mene obrij svaku nediju i ostriži tri puta na godinu, a ja ću tebi dva dana kopat." Inače, prva žrnovačka brijačnica nalazila se pored današnjeg spomenika, u centru Žrnovnice.
Žrnovnica, prodajom Dalmacije 18. svibnja 1941.godine, postaje sastavni dio Italije.
Makadamska cesta od Strožanca prema Žrnovnici puštena je u promet 1901. godine. Prvi asfalt u Žrnovnici postavljen je 1961. godine na dionici do Doma i do Korešnice. 70-tih godina asfaltirani su svi seoski putovi do Privora i Amižića u ukupnoj dužini preko 15 kilometara.
Zemljovid - Žrnovnica (Žrnovnica)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Hrvatska
Valuta / Jezik
| ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
|---|---|---|---|
| HRK | Hrvatska kuna (Croatian kuna) | kn | 2 |
| ISO | Jezik |
|---|---|
| HR | Hrvatski jezik (Croatian language) |
| SR | Srpski jezik (Serbian language) |